Fikseri u srednjem vijeku

Otkako se zapad angazirao u Afganistanu, Iraku, a zatim i Siriji, pojmom "e;fikser"e; cesto se oznacavaju ljudi koji pruzaju razne usluge novinarima i stranim vojskama: oni su istovremeno prevoditelji, pregovaraci, dousnici, vodici, vozaci, dobavljaci, posrednici i aranzeri koji vladaju jezicima i posjeduju visestruke vjestine i tehnike prezivljavanja u teskim, cesto po zivot opasnim situacijama. Glavno podrucje njihova djelovanja konfliktne su situacije koje iziskuju intervenciju izmedu dvaju medusobno nerazumljivih jezika.Jos od srednjega vijeka na fiksere nailazimo u svim situacijama jezicnih susreta: krizarskim ratovima, hodocascima, propovijedima, trgovini, kao i prevodilackim poslovima. U povijesnom smislu fikser je nevidljivi covjek (muskarac ili zena): on djeluje iz sjene i ne radi prvenstveno za svoju korist, nego za dobrobit svojih poslodavaca.U ovoj studiji, izvorno napisanoj na francuskom jeziku, autorica Zrinka Stahuljak uranja u povijest srednjovjekovne knjizevnosti kako bi bolje zahvatila i neka itekako aktualna pitanja, koja su svakako kulturoloske prirode, ali i ekonomske, politicke i eticke, narocito kada govori o konceptima moci i odnosa snaga, te meduljudskim i medudrzavnim odnosima.